Na osnovu člana 79. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službeni glasnik Republike Srpske, br. 18/99), ministar zdravlja i socijalne zaštite donosi
P R A V I L N I K
O SPECIJALIZACIJI PORODIČNE MEDICINE
Član 1.
Ovim pravilnikom utvrđuje se trajanje, plan i program, način izbora kandidata i dodela specijalizacije porodične medicine za doktore medicine.
Specijalizacija porodične medicine je osnovna specijalizacija i traje 36 meseci.
Specijalizacija porodične medicine može se odobriti doktoru medicine koji ispunjava sljedeće uslove:
- završen medicinski fakultet,
- položen stručni ispit,
- poznavanje stranog jezika.
Član 2.
Specijalista porodične medicine je doktor medicine koji pruža ličnu, primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu pojedincima i porodicama u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, pol ili bolest. Posebno se bavi čuvanjem i unapređenjem zdravlja, razvijanja zdravih načina življenja te sprečavanju zaraznih i nezaraznih bolesti. Leči pacijente koji su ga svojom voljom izabrali, u ordinaciji i u kući pacijenta, i prati ih kada se leče u poliklinikama i bolnicama.
Član 3.
Provođenjem programa specijalističke edukacije postiže se cilj da se doktori medicine na bazi međunarodno priznatih načela bave primarnom zdravstvenom zaštitom.
Specijalističkim obrazovanjem doktor porodične medicine je osposobljen za:
A)
- organizovanje i učestvovanje u opremanju ambulanti porodične medicine i za racionalno korišćenje opreme, kadrova i finansijskih sredstava,
- vođenje svog tima porodične medicine u stručnom delu i delu vođenja propisane dokumentacije,
- analizu i praćenje neophodnih statističkih podataka, te predlaganje potrebnih preventivnih i drugih mera za sprečavanje bolesti,
- neophodnu komunikaciju unutar i van sistema zdravstvene zaštite sa ciljem provođenja integralne brige o zdravlju stanovništva.
B)
- provođenje programa mera zaštite u preventivnomi kurativnom smislu tokom trudnoće i porođaja, babinja, ukupne populacije dece, žena, posebno u ranom otkrivanju malignih i drugih oboljenja, te naročito mera u planiranju porodice,
- provođenje mera zaštite, otkrivanja i lečenja bolesti kod starih osoba uz pravovremenu prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti,
- provođenje mera ranog otkrivanja malignih oboljenja,
- blagovremeno provođenje potrebnih mera u preventivi, sprečavanju i lečenju zaraznih bolesti,
- provođenje kućnog lečenja, nege i rehabilitacije,
- provođenje zdravstvenog odgoja i prosvećivanja, te promocije zdravlja korišćenjem individualnih i grupnih metoda,
- provođenje potrebnih mera i postupaka u terminalnim fazama.
V)
- trajnu edukaciju i osavremenjavanje svog znanja koristeći se stručnom literaturom, sticanjem novih veština i znanja koje su mu neophodne za svakodnevni rad,
- etički odnos prema pacijentima, korisnicima zdravstvene zaštite, prema saradnicima i kolegama,
- poštovanje zakonskih propisa, koji regulišu prvenstveno rad porodične medicine uopšte, kao i zdravstvene zaštite u celosti.
PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE
Član 4.
Plan i program specijalizacijskog staža iz porodične medicine za doktora medicine sadrži:
1. Plan specijalizacije
Plan specijalizacijskog staža porodične medicine za doktore medicine sadrži:
1. edukaciju porodične medicine 2. interne medicine 3. ginekologije i akušerstva 4. pedijatrije 5. urgentne medicine 6. hirurške discipline 7. neurologije 8. psihijatrije 9. javno zdravstvo 10. po izboru |
18 mjeseci 5 mjeseci 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca |
2. Program specijalizacije
Specijalizantski staž porodične medicine za doktore porodične medicine traje 36 mjeseci i sastoji se od:
A) teoretskog dela specijalizantskog staža koji iznosi 1296 časova i
B) praktičnog dela specijalizantskog staža koji iznosi 5256 časova
Nastavni predmet |
Teoretski časova |
Praktični časova |
Ukupno časova |
1. Edukacija porodične medicine 2. Internističke discipline 3 Ginekologija i akušerstvo 4. Pedijatrija 5. Urgentna medicina 6. Hirurške discipline 7. Neurologija 8. Psihijatrija 9. Javno zdravstvo 10. Po izboru Ukupno časovi programa |
648 144 72 72 72 72 36 36 72 72 1296 |
2628 584 292 292 292 292 146 146 292 292 5256 |
3276 728 364 364 364 364 182 182 364 364 6552 |
1. Edukacija porodične medicine
Edukacija iz porodične medicine biće usmerena na stvaranje integralnog pristupa pacijentu, a ne pristupa prema određenoj bolesti, simptomu i delu tela.
Edukacija sadrži:
Teoretska nastava 648 časova
Praktična nastava 3276 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program koji obuhvata: seminarski program, kliničke sposobnosti procedure i veštine.
Seminarski program će se provesti u prve dve godine staža i to tako što će se u prvoj godini obraditi tematske oblasti: principi i praksa porodične medicine, odnos doktor-pacijent, upotreba medicinske literature i rad na kompjuterima, a u drugoj godini: Palijativna zaštita, zaštita starijih osoba, psihosocijalni aspekti medicine, medicina rada, organizacija i nadzor u porodičnoj medicini.
Kliničke sposobnosti, procedure i veštine obuhvataju: vođenje razgovora sa pacijentom, savetovanje pacijenta, organizovanje i rukovođenje timom porodične medicine, vođenje i upotreba kartoteke i zdravstvenog kartona, manje hirurške i ambulantne procedure, procedure gerijatrijske procene i procena mentalnog statusa.
Staž će se obaviti u centru za porodičnu medicinu u ciklusima koji traju po 6 mjeseci svake godine specijalizantskog staža. U realizaciji teoretskog dela edukacije, koji će se obavljati kroz svo vreme trajanja specijalizacije, učestvovaće edukatori iz različitih disciplina medicine.
2. Internističke specijalnosti
Edukacija će se usredsrediti na slučajeve koji se najviše sreću u radu porodične medicine, te na sticanje kliničkih znanja i veština u vođenju problema zdravlja odraslih.
Broj sati praktične i teoretske nastave (interna, infektologija, dermatologija).
2.1. I n t e r n a m e d i c i n a
Edukacija iz interne medicine se obavlja na odeljenjima interne medicine interne medicine i internim specijalističkim ambulantama.
Tokom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rešava internista. Sadržaj interne medicine se planira vodeći računa o prethodnom iskustvu specijalizanta. Svi specijalizanti će savladati probleme iz: opšte interne medicine, kardiologije, pulmologije i gastroenterologije. Moraju steći iskustvo rešavanjem najčešćih problema u hematologiji, nefrologiji, reumatologiji, endokrinologiji i onkologiji.
Edukacija sadrži:
Tabela sa brojem sati
Opšta interna medicina
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- primarna obrada bolesnika (amneza, status),
- dijagnostički plan (Dg, dif, dg),
- snimanje i interpretacija EKG posebno u urgentnim stanjima,
- terapeutski postupci,
- laboratorijski postupci,
- urgentna stanja u internoj praksi i njihov tretman,
- rad u prijemnoj ambulanti i specijalističkim ambulantama.
2.2. K a r d i o l o g i j a
Edukaciju iz kardiologije specijalizant provodi na odeljenju za bolesti srca i reumatizma i specijalističkoj kardiološkoj ambulanti.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- srčana insufucijencija,
- poremećaj srčanog ritma,
- koronarna bolest,
- reumatska groznica,
- kardiomiopatija,
- arterijska hipertenzija,
- akutno i hronično plućno srce,
- lekovi u kardiologiji.
2.3. P u l m o l o g i j a
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Porodična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- opstruktivna oboljenja pluća - asthma bronhciale,
- principi lečenja nespecifičnih bolesti,
- Cor pulmonale,
- principi lečenja specifičnih bolesti.
2.4. G a s t r o e n t e r o l o g i j a
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- bolesti usta, jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog creva,
- bolesti tankog creva,
- bolesti debelog creva,
- bolesti gušterače,
- bolesti jetre.
2.5. I n f e k t o l o g i j a
Edukaciju iz infektologije specijalizant provodi na odeljenju infektologije i u specijalističkoj ambulanti.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 18 časova
2. Praktična nastava 73 časa
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- akutne i hronične zarazne bolesti,
- streptokokne infekcije,
- druga oboljenja disajnih puteva,
- influencija i druge virusne infekcije,
- sepsa, tetanus,
- AIDS,
- virusni hepatitis.
2.6. D e r m a t o l o g i j a
Edukaciju iz dermatologije specijalizant provodi u specijalističkoj ambulanti i prijemnoj ambulanti dermatološkog odeljenja.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 18 časova
2. Praktična nastava 73 časa
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- izvođenje intraakutnog alergijskog testa,
- uzimanje uzoraka rožnatog sloja kože kod sumnje na svrab,
- uzimanje brisa vulve, uretre i vagine,
- pripremanje razmaza iscetka genitala, obojiti ga medicilensko plavo pod mikroskopom prepoznati,
- uzeti uzorak za mikološku analizu
Nakon završene edukacije provodi se kolokvijum.
Uz edukaciju se obavezno vodi i seminarska rasprava jednom nedjeljno.
3. Ginekologija i akušerstvo
U ginekologiji i akušerstvu specijalizant mora steći teoretsko znanje i neophodne veštine na onim slučajevima koji se najčešće susreču u porodičnoj medicini. Ova edukacija će se odvijati u bolničkim i vanbolničkim ustanovama.
3.1. G i n e k o l o g i j a
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savladati sledeći program:
- dijagnostičke i terapijske metode,
- mikrobiološka, osnovi citološke dijagnostike i opšta laboratorijska dijagnostika,
- akutna oboljenja u ginekologiji,
- poremećaji menstrualnog ciklusa,
- sterilitet,
- planiranje porodice i metode kontracepcije,
- polno prenosive bolesti, prevencija i lečenje.
- osnovne metode ranog otkrivanja maligniteta ginekoloških organa i dojke.
3.2. A k u š e r s t v o
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant obavezno savlađuje sledeći program:
- osnovne metode dijagnostike trudnoće,
- ERH gustoće,
- ugroženost trudnoće i prevremeni porođaj,
- vođenje normalne trudnoće,
- osnovne veštine vođenja vaginalnog poroda i zbrinjavanje novorođenčeta u prvim danima nakon poroda.
4. Pedijatrija
Edukacija iz pedijatrije se usredsređuje na sticanja najvećih problema rasta, razvoja, ishrane i bolesti dečijeg uzrasta.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 72 časa
2. Praktična nastava 292 časa
U toku edukacije specijalizant treba da savladati nastavni program:
- preventivno promotivne aktivnosti,
- poremećaji rasta i razvoja,
- psihomotorni razvoj deteta,
- bolesti probavnog sistema,
- neinfektivni diarealni sindrom,
- prednost i neophodnost dojenja, a veštačka, mešovita, dijetalna i parentaralna ishrana, samo kada je to neophodno,
- dijagnostika bolesti gastrointestinalnog trakta kod dece,
- urinarne infekcije i oboljenja bubrega kod dece,
- reumatske bolesti kod dece,
- urođene srčane anomalije,
- respiratorni distres sindrom sa diferencijalnom dijagnozom,
- neonatalni hepatitis, fiziološka žutica, xsmolitičke bolesti,
- neinfektivna oboljenja CNS,
- konvulzije u dece i diferencijalna dijagnoza,
- febrilno dete,
- hematološka oboljenja u dečijem uzrastu: anemije, trombocitonemije, bolesti krvarenja, bolesti limfnih žlezda, leukoze.
5. Urgentna medicina
Edukacija će se usmeriti na slučajeve koji se najčešće sreću u porodičnoj medicini sa ciljem prihvatanja veština potrebnih u hitnim stanjima uz sticanje znanja i vođenju problema.
Ova edukacija će se obaviti uglavnom u vanbolničkim ustanovama.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 72 časova
2. Praktična nastava 292 časova
U toku specijalističkog staža specijalizant treba da savlada:
- procenu stanja hitnosti i potrebna konsultacija sa specijalistom,
- postupak sa licima bez svesti i komatoznih stanja,
- poznavanje osnovnih principa EKG, UZ, RTG dijagnostike, kao i laboratorijske dijagnostike,
- veštine ukazivanja osnovnih postupaka reanimacije primenom tehnika veštačkog disanja i masaže srca, te upotrebe osnovnog seta za reanimaciju,
- postupcima i procenama kod stanja i oboljenja praćenih jakim nemirom, grčevima, kao i postupcima kod akutnih i hroničnih psihoza,
- veštine primarne obrade manjih rana, previjanje rana i osnovnih principa imobilizacije,
- postupci i veštine kod kardiopulmonalnih urgentnih stanja,
6. Hirurške discipline
Fokus edukacije će se usmjeriti na savladavanje osnovnih hirurških veština u opštoj hirurgiji, ORL, oftalmologiji i osnovama reanimacije, te korišćenju i upotrebi dijagnostičkih i terapijskih pomagala, a vodeći računa o prethodnim znanjima i veštinama o čemu odlučuje mentor.
Edukacija sadrži:
I Opšta hirurgija sa ortopedijom i reanimacijom:
1. Teoretska nastava 40 časova
2. Praktična nastava 162 časova
Oftalmologija:
1. Teoretska nastava 9 časova
2. Praktična nastava 36 časova
II ORL:
1. Teoretska nastava 9 časova
2. Praktična nastava 36 časova
Specijalizant neophodno savlađuje:
- osnovne dijagnostičke postupke i upotrebu sredstava za dijagnostiku u hirurškim disciplinama,
- osnove RTG dijagnostike i pravilno interpretiranje nalaza i RTG snimaka,
- osnovne metode zaustavljanja krvavljenja i veštinu prednje tamponade nosa,
- priprema, sterilizacija setova za primarnu obradu rane,
- tehnika primarne obrade rane i previjanje rane,
- stavljanje urinarnog katetera i gastrične sonde,
- veštine imobilizacije uz upotrebu standardnih i priručnih sredstava,
- punkcija abdomena i grudnog koša,
- postupak dijagnostike i dif. dijagnostika akutnih stanja abdomena,
- postupak sa pre i komatoznim bolesnicima,
- postupci i veštine reanimacije (veštačko disanje), masaža srca i primena osnovnog seta za reanimaciju,
- mere i postupci u stanjima šoka bilo koje etiologije,
- postupci u akutnim stanjima i povredama srca,
- tretman i nadzor hroničnih stanja u hir. disciplinama, nega nepokretnih bolesnika i tretman dekubitisa,
- postupci u akutnim stanjima i bolestima uha, grla i nosa, uz prihvatanje veština izvođenja najmanjih hirurških zahvata,
- veština odstranjivanja stranih tela iz uha i nosa,
- preoperativna priprema uz učestvovanje u proceni rizika operacije,
- osnovni postupci u praćenju i dijagnosticiranju post operativnih stanja,
- podrška pacijentu i porodici pre i posle operacije,
- uska saradnja sa specijalistima u specijalističkim ambulantama i bolničkim odeljenjima.
7. Neurologija
Edukaciju iz neurologije specijalizant provodi na odeljenju neurologije i u specijalističkoj ambulanti.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- lezije centralnog i perifernog nervnog sistema,
- cervikobronhijalni sindrom,
- poremećaji svesti kod neuroloških oboljenja,
- moždani udar,
- polineuropatija,
- neurološke komplikacije kod sistemskih bolesti.
8. Psihijatrija
Edukaciju iz psihijatrije specijalizant provodi na odeljenju psihijatrije i u specijalističkoj ambulanti.
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
U toku edukacije specijalizant treba da savlada nastavni program:
- delirijum,
- mentalna rehabilitacija,
- amnestički sindrom (zbunjeno-smetena stanja),
- psihotički poremećaj,
- organski depresivni poremećaji,
- anksiozni depresivni poremećaji u sklopu somatskih bolesti.
Nakon završene edukacije provodi se kolokvijum.
Predviđeni program edukacije provesti će edukator sa neuropsihijatrijskog odela i porodične medicine, uz saradnju sa edukativnim centrima gde će se jednom sedmično voditi seminarska rasprava.
9. Javno zdravstvo
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 36 časova
2. Praktična nastava 146 časova
Edukacija iz oblasti javnog zdravstva biće usmerena na sticanje sposobnosti i veština neophodnih za rešavanje javno-zdravstvenih problema koji se najčešće sreću u porodičnoj medicini.
10. Po izboru
Edukacija sadrži:
1. Teoretska nastava 72 časova
2. Praktična nastava 292 časova
Vreme i sadržaj edukacije po slobodnom izboru će mentor i specijalizant zajednički planirati, zavisno od potreba i interesa da se ostvari štobolji kvalitet edukacije u celosti.
IZBOR KANDIDATA
Član 5.
Izbor kandidata za dodele specijalizacije porodične medicine vrši ministarstvo nadležno za poslove zdravlja jedan put godišnje na osnovu oglasa objavljenog u sredstvima javnog informisanja.
Član 6.
Nakon provedenog postupka po oglasu, komisija za izbor kandidata za specijalizaciju porodične medicine, predlaže ministru rešenje o odobravanju specijalizacije.
Komisiju iz prethodnog stava obrazuje ministar nadležan za poslove zdravlja, a sačinjavaju je predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Katedre za porodičnu medicinu Medicinskog fakulteta Banja Luka, edukativnog centra porodične medicine, Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Srpske i Queen's univerziteta.
Član 7.
Za vreme provođenja kako teoretskog tako i praktičnog dela edukacije porodične medicine specijalizant mora imati mentora koga na predlog Katedre porodične medicine imenuje ministar nadležan za poslove zdravlja.
Član 8.
Mentori su odgovorni da osiguraju implementaciju i praćenje sprovođenje plana i programa specijalizacije.
Član 9.
Specijalizant po završenoj edukaciji propisanoj ovim pravilnikom, a na predlog šefa Katedre porodične medicine i mentora polaže završni ispit pred komisijom koju imenuje ministar.
Član 10.
Po položenom završnom ispitu specijalizant dobija diplomu specijaliste porodične medicine overenu od predsednika komisije i ministra.
PRIZNAVANJE SPECIJALISTIČKOG STAŽA
Član 11.
Doktori medicine, specijalisti bilo koje grane medicine, ako žele mogu se doedukovati u zvanje specijaliste porodične medicine, u trajanju od 24 mjeseca.
Izuzetno na predlog Katedre porodične medicine i mentora, uz lični zahtev kandidatu iz prethodnog stava može se odobriti polaganje specijalističkog ispita u periodu ranijem od 24 mjeseca.
Doktorima medicine koji su završili kurs porodične medicine, u organizaciji ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, i za to dobili certifikat, vreme provedeno na tom kursu će se priznati u specijalizantski staž.
Član 12.
Rešenje o priznanju staža iz člana 10. i 11. donosi ministar nadležan za poslove zdravlja.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 13.
Doktori medicine koji su dobili rešenje ministarstva i započeli specijalizaciju opšte medicine, a žele se dalje edukovati za specijaliste porodične medicine, mogu na svoj zahtev i predlog komisije, ostvariti pravo na specijalizaciju iz porodične medicine, u skladu sa ovim pravilnikom.
Član 14.
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana osd dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Broj: 01-50-2054/99
27. avgusta 1999.godine Ministar
Banja Luka Prim.dr Željko Rodić s.r.
P R A V I L N I K
O DOPUNI PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA
O SPECIJALIZACIJI PORODIČNE MEDICINE
Član 1.
U Pravilniku o specijalizaciji porodične medicine (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 22/99 i 46/02), u članu 7. stav 2. poslije riječi “medicine” dodaju se riječi “i zdravstvenim radnicima sa višom i srednjom medicinskom školom”, a umjesto tačke stavlja se zapeta i dodaju riječi: “odnosno raditi u timu porodične medicine”.
Član 2.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01-020-101.25/03
3. juna 2003. godine Ministar,
Banja Luka Dr Marin Kvaternik, s.r.
Na osnovu člana 79. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 18/99), ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, donosi
P R A V I L N I K
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALIZACIJI PORODIČNE MEDICINE
Član 1.
U Pravilniku o specijalizaciji porodične medicine (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 22/99), u članu 1. stav 1. umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi ”kao i način i uslovi evaluacije plana i programa specijalizacije porodične medicine, te polaganje specijalističkog ispita”.
Član 2.
Poslije člana 1. dodaju se nova poglavlja: PREKID SPECIJALIZANTSKOG STAŽA, EVALUACIJA, ORGAN ODGOVORAN ZA EVALUACIJU I CERTIFIKACIJU SPECIJALIZACIJE PORODIČNE MEDICINE te članovi
1a, 1b, 1c. i 1d:
“PREKID SPECIJALIZANTSKOG STAŽA
Član 1a.
Specijalizantski staž obavlja se u pravilu bez prekida. U slučaju spriječenosti za rad u trajanju dužem od mjesec dana i odazivanju na poziv vojnih organa i u drugim opravdanim slučajevima, prekida se specijalizantski staž i produžuje za vrijeme koliko je prekid trajao.
Prekid specijalizantskog staža ne može biti duži u jednokratnom trajanju od dvanaest mjeseci, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
Zahtjev za prekid specijalizantskog staža podnosi se u momentu nastupanja okolnosti za prekid staža na osnovu čega se izdaje odobrenje za prekid specijalizantskog staža.
Uz zahtjev za prekid specijalizantskog staža potrebno je priložiti i dokaze o uzroku prekida specijalizantskog staža (poziv vojnih organa, doznaka o bolovanju i slično).
Konačno rješenje o prekidu specijalizantskog staža odobrava rješenjem ministar zdravlja i socijalne zaštite na zahtjev zdravstvene ustanove za koju specijalizant specijalizira, a uz prethodnu ocjenu Odbora za evaluaciju i certifikaciju specijalizacije porodične medicine.
EVALUACIJA
Član 1b.
Specijalizant će biti evaluiran nakon završavanja svakog individualnog predmeta standardizovanom evaluacionom formom koja će testirati znanja, vještine i stavove iz pojedinih oblasti porodične medicine.
Standardizovana evaluaciona forma će zamijeniti postojeći sistem vođenja specijalizantskih knjižica.
Tokom obavljanja specijalizantskog staža specijalizant je dužan uraditi specijalistički rad koji mora biti odobren od šefa Katedre porodične medicine.
Svaki specijalizant ima pravo da bude blagovremeno informisan o minimumu standarda koje treba zadovoljiti prilikom procesa evaluacije, a to su: znanje osnovnih i kliničkih nauka odgovarajućih medicinskih disciplina, odgovarajuće kliničke vještine i znanja usko vezane za specijalizaciju porodične medicine, profesionalan i etički stav prema pacijentima i ostalim zdravstvenim radnicima, te aktivno učešće u procesu edukacije.
Za svaku komponentu programa biće imenovan mentor za taj predmet. Mentore za kliničke predmete imenuje direktor kliničkog centra ili doma zdravlja, odnosno direktor druge zdravstvene ustanove u kojoj se sprovodi odgovarajuća komponenta plana i programa za specijalizaciju iz prorodične medicine. Mentora za porodičnu medicinu imenuje šef Katedre porodične medicine. Mentori su zaduženi za predmet svih evaluacija, kao i blagovremeno popunjavanje standardizovanih evaluacionih izvještaja, te pružanje stručne pomoći specijalizantima prilikom izrade specijalističkog rada.
Pregledane evaluacije i evaluacioni izvještaji su sastavni dio dosijea svakog specijalizanta. Vođenje pojedinačnih dosijea o evaluaciji tokom programa specijalizacije je obaveza šefa Katedre porodične medicine, odnosno lica koje on ovlasti.
Uspješna evaluacija iz svih komponenti programa je preduslov za izdavanje preporuke za pristupanje polaganju specijalističkog ispita.
NEGATIVNO OCJENJENE EVALUACIJE I POSTUPAK PO ŽALBI
Član 1c.
Specijalizant ima pravo žalbe u slučaju negativno ocjenjene evaluacije i s tim u vezi nezadovoljavajućeg evaluacionog izvještaja.
Žalba se podnosi šefu Katedre porodične medicine, u roku od 8 dana od dana prijema evaluacionog izvještaja. Šef Katedre porodične medicine je dužan riješiti žalbu u roku od mjesec dana, od dana prijema žalbe.
Protiv odluke šefa Katedre može se podnijeti žalba u drugom stepenu Odboru za evaluaciju i certifikaciju specijalizacije porodične medicine Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
Odluka Odbora je konačna.
Ukoliko u drugom stepenu od strane Odbora iz stava 3. ovog člana bude potvrđena prvostepena odluka o negativno ocjenjenoj evaluaciji, specijalizantu se oduzima pravo na dalje obavljanje specijalizacije porodične medicine.
Donošenje rješenja o oduzimanju prava daljeg obavljanja specijalizacije na osnovu prethodne ocjene Odbora u nadležnosti je Ministarstva zdravlja.
ORGAN ODGOVORAN ZA EVALUACIJU I CERTIFIKACIJU SPECIJALIZACIJE PORODIČNE MEDICINE
Član 1d.
Organ odgovoran za evaluaciju i certifikaciju specijalizacije porodične medicine je Odbor za evaluaciju i certifikaciju specijalizacije porodične medicine Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite (u daljem tekstu: Odbor).
Odbor broji 5 članova i čine ih predstavnici edukativnih centara porodične medicine i predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
Članove Odbora imenuje ministar zdravlja i socijalne zaštite na prijedlog šefa Katedre porodične medicine.
Mandat odbora traje tri godine s mogućnošću reizbora za još jedan mandatni period.
Predsjednik Odbora bira se iz reda članova Odbora na prvoj sjednici.
Mandat predsjednika odbora traje jednu godinu uz mogućnost reizbora za još jedan mandatni period.
Odbor može imati u svom sastavu i počasne članove (strani eksperti za oblast porodične medicine). Oni mogu učestvovati u radu Odbora, te mu pružati stručnu pomoć u formiranju i implementiranju procesa evaluacije i certifikacije.
Zadaci Odbora su:
- daje preporuke i upute u vezi politike evaluacije i certifikacije specijalizacije porodične medicine,
- cijeni opravdanost prekida specijalizantskog staža te svaki pojedinačni zahtjev zajedno sa svojom ocjenom prosljeđuje Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite u čijoj je nadležnosti donošenje rješenja o odobravanju prekida specijalizantskog staža,
- na osnovu prijedloga Katedre porodične medicine sastavlja se lista kvalifikovanih specijalizanata koji su praktično i teoretski sposobni za polaganje specijalističkog ispita i podnosi je ministru zdravlja i socijalne zaštite u čijoj je nadležnosti izdavanje rješenja o odobrenju za polaganje specijalističkog ispita,
- rješava u drugom stepenu po žalbi izjavljenoj na odluku šefa Katedre porodične medicine, o negativno ocjenjenoj evaluaciji i nezadovoljavajućem evaluacionom izvještaju,
- donosi ocjenu o oduzimanju prava na dalje obavljanje specijalizacije, te istu prosljeđuje ministru zdravlja i socijalne zaštite u čijoj je nadležnosti donošenje rješenja o oduzimanju prava na dalje obavljanje specijalizacije,
- određuje datume održavanja specijalističkog ispita za slijedeću akademsku godinu,
- daje prijedlog ministru zdravlja i socijalne zaštite za visinu troškova specijalističkog ispita koja se isključivo koristi za podmirenje organizacijskih troškova i vođenje specijalističkog ispita za jednu akademsku godinu,
- daje prijedlog ministru zdravlja i socijalne zaštite za formiranje ispitnih komisija za jednu akademsku godinu,
- obavlja i druge poslove i zadatke koji su od uticaja na evaluaciju i certifikaciju specijalizacije porodične medicine.
Odbor ima pravo na naknadu za svoj rad.
Troškove naknade rada Odbora, određuje rješenjem ministar zdravlja i socijalne zaštite.”
Član 3.
Član 5. mijenja se i glasi:
“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite raspisuje konkurs za dodjelu specijalizacija iz oblasti porodične medicine za tekuću akademsku godinu uz saglasnost Katedre porodične medicine, a na osnovu prijedloga plana Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite za ovu specijalizaciju.”
Član 4.
U članu 6. u stavu 1. riječ “oglas” zamjenjuje se rječju “konkurs”.
Član 5.
Poslije člana 9. dodaje se član 9a, koji glasi:
Član 9a.
Ispitna komisija donosi poslovnik o svom radu i uređuje način polaganja specijalističkog ispita, te precizira ispitne metode.
Polaganje specijalističkog ispita organizuje se svakih šest mjeseci u pravilu za vrijeme prve polovine novembra, odnosno za vrijeme druge polovine marta.
Troškove polaganja specijalističkog ispita snosi specijalizant ili institucija za koju specijalizant specijalizira.
Specijalizanti koji ne zadovolje u prvom ispitnom roku imaju pravo da nakon šest mjeseci računajući od dana održavanja prvog ispitnog roka, ponovo pristupe polaganju specijalističkog ispita. Ako specijalizant ne zadovolji i u drugom ispitnom roku, zadržava pravo ponovnog polaganja specijalističkog ispita, nakon isteka roka od šest mjeseci, računajući od dana održavanja drugog ispitnog roka. Ukoliko specijalizant ne zadovolji u trećem ispitnom roku gubi pravo na polaganje specijalističkog ispita.
Ispitna komisija određuje standarde potrebnih znanja iz oblasti porodične medicine a koji su opredjeljujući za konačnu odluku, položio-nije položio.
Po završetku ispita Odbor će dostaviti ministru zdravlja i socijalne zaštite listu kandidata koji su uspješno položili specijalistički ispit.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite je nadležan za izdavanje i potpisivanje certifikata o uspješno položenom specijalističkom ispitu, u skladu sa propisima o specijalizaciji zdravstvenih radnika koji se primjenjuju na teritoriji Republike Srpske.”
Član 6.
Član 10. briše se.
Član 7.
U članu 11. poslije stava 3. dodaju se st. 4. i 5. koji glase:
“Doktori medicine koji su završili kontinuiranu medicinsku edukaciju iz porodične medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u trajanju od šest do devet mjeseci, prema dostavljenom kurikulumu koji priznaje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, mogu obavljati poslove porodičnog ljekara u Ambulanti porodične medicine.
Rješenje iz stava 4 ovog člana o obavljanju rada u Ambulanti porodične medicine, donosi ministar nadležan za poslove zdravlja.”
Član 8.
Poslije člana 13. dodaje se član 13a, koji glasi:
Član 13a.
Na pitanja koja nisu regulisana ovim pravilnikom primjenjivaće se odredbe Propisa o specijalizaciji zdravstvenih radnika koji se primjenjuju na području Republike Srpske.”
Član 9.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01-50-1657/02
25. jula 2002. godine Ministar,
Banja Luka Dr sc. med. Milorad Balaban, s.r.